Prekrasni dvorac iz XVIII st - Oroslavje

OPIS:
Barokni dvorac iz 1770. g. tlocrtne površine 1.270 m2 s četiri krila, perimetrom ograde, unutrašnjim dvorištem i perivojem površine 26.235 m2 sa baroknim portalom, koji obilježava ulaz u dvorski perivoj. Dvorac je tokom više stoljeća promijenio nekoliko vlasnika, a sastoji se od tri krila koja tlocrtno čine slovo U: glavno sjeveroistočno krilo je veće i krovištem nadvisuje manja i uža bočna krila, a konjušnica i prigradnje bočnim krilima zatvaraju unutrašnje dvorište. Pročelja obilježava kasnobarokni klasicizam, glavno pročelje s 11 prozorskih osi istaknuto je plitkim rizalitom koji završava trokutnim zabatom, a u prizemlju ga krasi reprezentativni portal. Dvorišna pročelja su jednostavna: s razdjelnim vijencem etaža i jednostavnim okvirima prozorskih otvora. Hodnik u uzdužnoj osovini glavnog krila dvorca omogućio je gradnju prostorija s obje strane hodnika. Glavni motiv tlocrta prizemlja je velika veža kojom se dolazi do dvorišta. Stubište, u koje se ulazi vežom, vodi do velikog predvorja odakle se ulazi u središnju dvoranu 1. kata. Glavne prostorije orijentirane su na vanjska pročelja. Unutrašnjost odlikuje više vrsta svodova: bačvasti u prizemlju, češki u hodniku i veži i koritasti u sobama na 1. katu. Svod glavne dvorane na katu oslikan je zidnim slikama alegorijskog sadržaja, nastalim potkraj 18. stoljeća. U iluzionističkoj arhitektonsko-figurativnoj kompoziciji, unutar rubno naslikane balustrade i blago naoblačenog neba, prepoznajemo grčko-rimske bogove i heroje među kojima je i poletni Merkur. Zidne slike u ostalim sobama na katu i u hodniku nastale su u 19. stoljeću. U glavnoj dvorani očuvana je još posljednja peć ukrašena cvjetnim i voćnim viticama.
Iako današnji perivoj ima obilježje pejzažnog parkovnog prostora, povijesni izvori upozoravaju na barokno - klasicističke elemente perivojne arhitekture. Vrtovi su nastali potkraj 18. stoljeća: dvorcu se tada prilazilo alejom dugom 230 m, a ispred južnog pročelja bio je dekorativni parterni vrt. Prema jugozapadu perivoj se vezao za postojeću šumu. Lijevo od ulazne aleje, a južno od ukrasnog vrta, nalazila se prostrana livada na kojoj je danas nogometno igralište. Preoblikovanjem 1885. godine perivoj se proširuje i dobiva obilježja pejzažno-romantičarske perivojne arhitekture. Mijenja se i tlocrtna kompozicija, pa kruta barokna aleja prilagođava se tada modernom parkovnom konceptu, koji je, uz manje izmjene i u većoj mjeri očuvan do danas. U perivoj se ulazi kroz raskošni i veoma lijep barokni portal. Ispred istočnog pročelja dvorca nalaze se dva barokna kamena kipa iz 18. stoljeća. Pored brojnih četinjača i listača, domaćih i unesenih iz mnogih krajeva svijeta, u perivoju se nalazi i veći broj posebno uzgojenih vrtnih formi drveća (grab, bukva, jasen,sofora, baroknih kipova s mitološkim bićima (Flora, božica cvijeća i Satir) perivoj posjeduje zanimljivu faunu: od 1980. do 1983. g. u njemu je zabilježeno 37 vrsta ptica, koje su svoja gnijezda savile u granama parkovnog drveća.
GLAVNA ZGRADA: - prizemlje - 10 prostorija - kat - 12 soba, dva hodnika i 2 degažmana. KONJUŠNJICA STAMBENE PRIGRADNJE.
Udaljenost od Zagreba: 25 km, međunarodnog graničnog prijelaza sa Slovenijom - Razvor: 25 km